Izvještaj za obračun plaća: 6 kategorija koje većina poslodavaca ne razumije

Otvorite izvještaj za obračun plaća i vidite kategorije: "pripravnost", "nazočnost po zahtjevu", "lock-out". Što to uopće znači? Plaćate li to? Koliko? Je li to radno vrijeme ili nije?

Vaš računovođa pita vas, vi pitate Google, Google daje pravne tekstove koje nitko ne razumije. Kolega iz druge firme kaže jedno, pravnik treće — vi na kraju evidentirate "nekako" i nadate se da inspekcija neće pitati.

Ovaj post je konačno jednostavno objašnjenje. Bez pravničkog žargona, s konkretnim primjerima iz prakse i jasnim odgovorima: što je radno vrijeme, što nije, i kako se svaka kategorija evidentira.

1. Vrijeme pripravnosti — radnik nije tu, ali mora biti dostupan

Vrijeme pripravnosti je situacija u kojoj radnik nije na radnom mjestu, ali mora biti dostupan za poziv poslodavca i spreman doći na posao po potrebi. Regulirano je člankom 60. Zakona o radu.

Je li to radno vrijeme?

Ne. Pripravnost sama po sebi NIJE radno vrijeme. Ali — čim radnik zaista dođe na posao po pozivu, od tog trenutka se računa kao redovni rad (ili prekovremeni, ovisno o okolnostima).

Kako se plaća?

Naknada za pripravnost ovisi o kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu. U praksi se kreće od 10% do 30% redovne satnice za sate pripravnosti. Sati kad radnik zaista radi po pozivu plaćaju se punom satnicom (uz eventualne dodatke za noćni rad, prekovremeni itd.).

Primjer iz prakse

IT administrator koji je "na telefonu" vikendom. Od petka u 17:00 do ponedjeljka u 08:00 on je u pripravnosti. Ako ga nitko ne pozove — dobije naknadu za pripravnost. Ako ga pozovu u subotu u 23:00 i radi 3 sata — ta 3 sata su redovni rad (s noćnim dodatkom), a ostatak pripravnosti se plaća po nižoj stopi.

Drugi primjer: medicinska sestra koja je na pripravnosti za hitne slučajeve izvan radnog vremena.

Česta greška

Pripravnost se uopće ne evidentira. Zaposlenik odguli vikend "na telefonu", nitko to ne zapiše, i naknada se nikad ne isplati. Rezultat: zaposlenik se žali, ili — još gore — pokreće spor. A vi nemate evidenciju da dokažete da pripravnosti nije bilo, jer je niste pratili.

2. Lock-out — kad poslodavac isključi radnike s rada

Lock-out je situacija u kojoj poslodavac onemogućuje radnicima pristup radnom mjestu. Zvuči dramatično — i jest. To je krajnje sredstvo poslodavca u kolektivnom radnom sporu, regulirano člancima 205.–210. Zakona o radu.

Razlika od štrajka

Štrajk je pravo radnika — oni prestaju raditi. Lock-out je pravo poslodavca — on zatvara vrata. Oboje su legalni oblici industrijske akcije, ali imaju različite pravne posljedice.

Kako se plaća?

Za vrijeme lock-outa radnik nema pravo na plaću. Ali — zadržava prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Poslodavac ne smije prijaviti lock-out kao "neopravdani izostanak" ili "godišnji odmor" — to je posebna kategorija koja se mora evidentirati zasebno.

Zašto je bitno za evidenciju?

U praksi, lock-out je rijedak u hrvatskim tvrtkama. Ali — vaš sustav evidencije mora imati tu kategoriju. Ako se dogodi kolektivni radni spor i primijenite lock-out, a nemate ga kako evidentirati — nastaje pravni kaos. Radnici tvrde da su bili na poslu (jer nema zapisa da su bili isključeni), vi tvrdite suprotno, a inspekcija nema što pogledati.

Primjer iz prakse

Proizvodno poduzeće u pregovorima s radničkim vijećem. Radnici najave štrajk, poslodavac odgovara lock-outom na 3 dana. Ti dani moraju biti jasno evidentirani kao lock-out — ne kao neplaćeni dopust, ne kao izostanak, ne kao bolovanje.

3. Nazočnost po zahtjevu — radnik je tu, ali ne radi

Ovo je kategorija koja najviše zbunjuje poslodavce. Nazočnost po zahtjevu znači da je radnik prisutan na radnom mjestu jer poslodavac to zahtijeva, ali radnik ne obavlja svoj redovni posao.

Je li to radno vrijeme?

Da. I to je ključna razlika od pripravnosti. Kod pripravnosti radnik NIJE na radnom mjestu. Kod nazočnosti po zahtjevu radnik JEST na radnom mjestu — samo čeka. I to čekanje se plaća kao redovni rad.

Primjer iz prakse

Radnici u pogonu čekaju dok se popravi stroj koji se pokvario. Nisu otišli kući — poslodavac ih je zamolio da ostanu jer se stroj očekuje popraviti za sat-dva. Tih sat-dva čekanja: radno vrijeme, puna satnica.

Drugi primjeri: čekanje na inspekciju koja je najavila dolazak, čekanje na klijenta koji kasni na prezentaciju, čekanje na isporuku materijala bez kojeg se ne može nastaviti rad.

Česta greška

Te sate nitko ne evidentira. Radnik je "bio na poslu" — ali u evidenciji piše samo koliko je sati radio na stroju, ne i koliko je čekao. Rezultat: radnik dobije plaću za manje sati nego što je zapravo proveo na radnom mjestu. Na razini jednog radnika — sitnica. Na razini 20 radnika kroz godinu dana — ozbiljan iznos i potencijalni spor.

4. Plaćeni dopust — 7 dana godišnje za životne situacije

Plaćeni dopust (članak 86. Zakona o radu) je kategorija koju većina poslodavaca zna da postoji, ali rijetko tko je ispravno evidentira.

Kada radnik ima pravo na plaćeni dopust?

Zakon propisuje pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje za važne osobne potrebe:

• Sklapanje braka — obično 3–5 dana (ovisi o kolektivnom ugovoru)
• Rođenje djeteta — obično 2–3 dana
• Smrt člana uže obitelji — obično 3–5 dana
• Selidba — obično 1–2 dana
• Teža bolest člana uže obitelji — prema ugovoru
• Dobrovoljno darivanje krvi — 1 dan

Točan broj dana za svaku situaciju ovisi o kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu. Zakon daje minimum od ukupno 7 dana godišnje — vi možete dati više, ali ne manje.

Kako se plaća?

Kao da radnik radi. Puna plaća, s doprinosima i porezima. To NIJE godišnji odmor — ne troši dane godišnjeg.

Česta greška

Plaćeni dopust se evidentira kao godišnji odmor. Radnik koristi 3 dana za vjenčanje, a vi mu ih skinete s godišnjeg. To je nezakonito — i radnik može potraživati te dane natrag. Ili obrnuto: ne evidentirate nikako, pa na kraju godine ne znate je li radnik iskoristio svojih 7 dana ili nije.

5. Neplaćeni dopust — prava miruju, ali radni odnos traje

Neplaćeni dopust (članak 87. Zakona o radu) je specifičan jer za vrijeme trajanja radni odnos ne prestaje, ali prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

Što to znači u praksi?

• Radnik ne prima plaću
• Ne teče mu staž
• Zdravstveno osiguranje — ovisi o trajanju (kratkoročni dopust obično zadržava prava)
• Mirovinsko osiguranje — ne teče za dane neplaćenog dopusta
• Ali: radni odnos formalno postoji, radnik se vraća na isto radno mjesto

Primjer iz prakse

Radnik želi putovati 3 mjeseca i traži neplaćeni dopust. Poslodavac odobri. Za tih 3 mjeseca: nema plaće, nema staža, ali radnik se nakon povratka vraća na posao. U evidenciji to mora biti jasno označeno — ne kao "neopravdani izostanak" i ne kao "godišnji."

Česta greška

Neplaćeni dopust se evidentira kao bolovanje ili godišnji. Posljedice: pogrešan obračun doprinosa, kriva prijava na HZMO, i računovođa koja ne može zatvoriti mjesec jer brojke ne štimaju.

6. Obrazovanje i usavršavanje — je li to radno vrijeme?

Kratki odgovor: ovisi tko je naložio.

Ako je obrazovanje ili usavršavanje po nalogu poslodavca — to je radno vrijeme i plaća se kao redovni rad. Ako radnik sam odluči ići na tečaj ili konferenciju — to nije radno vrijeme (osim ako se drugačije ne dogovorite).

Primjer iz prakse

Šaljete zaposlenika na dvodnevnu obuku za zaštitu na radu. To je po vašem nalogu — oba dana su radno vrijeme, puna plaća. Zaposlenik sam upiše večernji tečaj engleskog — to nije radno vrijeme.

Česta greška

Obuke po nalogu poslodavca se ne evidentiraju kao radno vrijeme. Radnik provede dan na seminaru, a u evidenciji piše da nije radio. Rezultat: manjak sati na kraju mjeseca, zbunjen računovođa, potencijalni spor.

Kako Kloki evidentira sve ove kategorije

Odmah da razjasnimo: Kloki ne radi obračun plaća. Kloki evidentira radne sate i sve kategorije koje su osnova za obračun — tako da vaš računovođa dobije jasne, razrađene podatke umjesto "ukupno sati."

Svaka kategorija ima svoj redak

Pripravnost, nazočnost po zahtjevu, plaćeni dopust, neplaćeni dopust, obrazovanje — svaka kategorija se evidentira zasebno. Nema više zbrajanja u jednu hrpu gdje računovođa mora pogađati što je redovni rad a što pripravnost.

Voditelj kategorizira — sustav prati

Voditelj ne mora biti stručnjak za radno pravo. Odabere kategoriju iz padajućeg izbornika, unese sate — Kloki se pobrine za ostatak. Na kraju mjeseca, izvještaj za računovodstvo jasno razlikuje:

• Redovni rad
• Prekovremeni rad
• Noćni rad
• Pripravnost (sa satima i eventualnim pozivima)
• Nazočnost po zahtjevu
• Plaćeni dopust (s razlogom)
• Neplaćeni dopust
• Obrazovanje po nalogu poslodavca

Svaka kategorija posebno, za svakog zaposlenika posebno. Računovođa otvori izvještaj i točno zna što obračunati i kako — bez telefoniranja, pogađanja i petnaest emailova.

Inspekcija? Jedan klik.

Ako inspekcija traži razradu sati po kategorijama — generirate izvještaj iz Klokija. Sve je tu: tko je bio u pripravnosti, tko na plaćenom dopustu, koliko je sati nazočnosti po zahtjevu bilo u travnju. S vremenskim pečatima i digitalnim tragom.

Ne trebate biti stručnjak — trebate sustav

Pripravnost, lock-out, nazočnost po zahtjevu — zvuče kao pojmovi s pravnog ispita. Ali u praksi su to situacije koje se događaju u svakoj firmi s 10+ zaposlenika. Razlika između firme koja ih ispravno evidentira i one koja ne — je razlika između točnog obračuna i potencijalnog spora.

Kloki ne zamjenjuje vašeg računovođu i ne radi obračun plaća. Ali pruža vam alat da svaku od ovih kategorija ispravno evidentirate — tako da na kraju mjeseca vaš računovođa dobije izvještaj na kojem može raditi s povjerenjem, a ne gomilu papira koju mora dešifrirati.

Isprobajte Kloki besplatno — i stavite red u evidenciju koju ionako morate voditi.

Zakonske reference u ovom postu temelje se na Zakonu o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), članci 60., 86., 87., 205.–210. Zadnja provjera: travanj 2026.