Tko plaća bolovanje u 2026. godini? Poslodavac ili HZZO?
Poanta je da poslodavci nisu hodajuće enciklopedije. I to je u redu. Zato postoje stručnjaci, računovodstvo, savjetnici i digitalni alati koji olakšavaju administraciju. Kako bismo i mi bili jedni od onih koji pomažu, odlučili smo se pozabaviti temama koje diktira Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23). Ne svime odjednom, nego onim stvarima koje prolaze "ispod radara", a kasnije postaju problem za izvještaj za plaće. Krenimo s jednom od njih: praćenje radnih sati tijekom bolovanja.
Tko plaća bolovanje i kako izgleda kontrola radnih sati?
Matematika oko ovog je zapravo dosta jednostavna. Prema Zakonu o radu (Narodne novine br. 93/14, 151/22, 64/23), prvih 42 dana bolovanja plaća poslodavac, a od 43. dana trošak preuzima HZZO. No, ono što biste trebali razumjeti je da i nakon 43. dana poslodavac vrši obračun plaće i isplatu, ali od HZZO-a za to dobiva refundaciju. Za taj proces su iznačno bitne doznake za bolovanje i njihovo dostavljanje na vrijeme. Ako tu pogriješite, postoji šansa da refundacija izostane, što je direktan gubitak i nepotreban trošak umjesto planirane uštede.
Refundacija HZZO-a: Put do uštede bez tablica
Kada bolovanje traje dulje od 42 dana, trošak prelazi na državu. Najbitnije je da se refundacija isplaćuje naknadno, nakon što HZZO zaprimi svu dokumentaciju. Da bi automatsko generiranje izvještaja za plaće prošlo glatko, dokumentacija mora uključivati doznake, obračun i zahtjev za refundaciju. Ono na što se mora paziti kako bi se ostvarila povoljna i potpuna refundacija jesu šifre na doznakama. Povijest bolovanja u vašem digitalnom sustavu mora se podudarati s onim što vidi računovodstvo.
Primjer iz prakse: Kada evidencija o radnicima zakaže
Zamislite tvrtku koja ima 15 zaposlenih. Jedna zaposlenica ode na bolovanje (dugotrajni rad od kuće ili smjenski rad ovdje ne igraju ulogu, pravila su ista). Sve je uredno, ali nakon isteka 42 dana, voditelj tima šalje dokumentaciju HZZO-u. Međutim, u doznaci je greškom upisana šifra B0 (ozljeda na radu), umjesto A0 (bolest). Rezultat? HZZO odbija zahtjev. Pogrešna šifra znači pogrešan tip naknade. Tvrtka ostaje bez povrata za gotovo tri tjedna. Što poništava svaku uštedu. Sve je bilo "po zakonu", ali zbog ručnog prepisivanja podataka izgubljen je povrat od nekoliko stotina eura. Ovakve situacije rješava najbolja kontrola radnih sati u Hrvatskoj – ona koja eliminira ljudski faktor.
Bolovanje i izvještaji za plaće
Godišnji odmor ili bolovanje – sami po sebi nisu problem, problem su pogreške koje se ponavljaju zbog rada u Excelu ili ostalim vrstama tablica. Jedna kriva šifra ili zakašnjela doznaka znači razliku između uredne refundacije i gubitka novca. Zato je važno da je vaša evidencija o radnicima digitalna i precizna. Od same prijave bolovanja, do dostave doznaka poslodavcu, praćenja trajanja bolovanja, i konačno automatskog izračuna za obračun plaća – bilo bi najlakše da je sve na jednom mjestu, bez mailova, papira i kaosa.
Zanima te kako digitalizirati evidenciju bolovanja? Pogledaj što sve Kloki može.
